Najistaknutiji onkolog u Hrvatskoj govori o glavnim čimbenicima koji dovode do razvoja raka. Listopad je proglašen mjesecom borbe protiv raka dojke, što je dr. Ilonu Sušac, uglednu hrvatsku onkologinju i specijalisticu radioterapije, potaknulo na svoje dvadesetogodišnje iskustvo.
- U razgovoru za hrvatske medije iznijela je svoje mišljenje o tome što smatra potencijalnim uzročnicima stvaranja tumora u tijelu. Dr. Sušac se oslanja na svoje bogato iskustvo od više od 20 godina u radu sa ženama oboljelima od raka dojke, ističući svoju predanost slušanju njihovih narativa i razumijevanju konteksta njihove situacije. Ističe da emotivna trauma često postoji od samog početka.
Predstoji joj, smatra, veliki napor u liječenju tijela, duha, duše i, što je najvažnije, cijele obitelji istovremeno. Izražava zabrinutost da su oba desetljeća postojanja dovela do dehumanizacije ljudi te da su učinci pandemije COVID-19 dodatno pridonijeli ovom problemu. U svom kliničkom radu dr. Sušac bilježi sve veći broj slučajeva u kojima se istovremeno manifestiraju različiti oblici raka.
- Na primjer, pacijentima se može dijagnosticirati rak debelog crijeva uz rak pluća, dojke i gušterače. Ova pojava, u kojoj se istovremeno javljaju dva različita karcinoma, naziva se istodobnim karcinomima. Liječnica uočava sve veći trend u Hrvatskoj da se liječe sve mlađe osobe, pri čemu se značajno smanjuje dob početka bolesti. Njezina najmlađa pacijentica kojoj je dijagnosticiran tumor dojke imala je samo 19 godina.
Odgovarajući na upite o porastu oboljelih od raka dojke, liječnica je pojasnila da su češći pregledi žena rezultirali povećanom stopom otkrivanja bolesti. Osim toga, brz način života zajedno s unosom visoko prerađene hrane igra ulogu u ovom problemu. Prerađeni prehrambeni proizvodi često sadrže niz tvari, poput pesticida i drugih kemikalija, koje mogu dovesti do značajnih promjena na normalnim stanicama, pretvarajući ih u abnormalne ako se konzumiraju tijekom duljeg razdoblja.
Vjerujem da ta hrana uključuje ono što se naziva endokrinim disruptorima, pojmom ključnim za razumijevanje raka dojke, koji je ovisan o hormonima u otprilike 70 do 75 posto slučajeva. Iako te tvari nemaju strukturu hormona, one oponašaju hormonska djelovanja, aktivirajući puteve koji potiču razvoj tumora zaobilazeći tjelesne regulatorne sustave.
- Dr. Sušaš ukazuje da danas postoji jasna poveznica između raka dojke, prostate, štitnjače, ADHD-a kod djece i autizma. Medicinsko polje u ovom kontekstu prepoznaje pet entiteta. Endokrini disruptori utječu na brojne tjelesne funkcije i djeluju izvan naše sposobnosti da ih reguliramo. Na primjer, kada nadbubrežna žlijezda radi ispravno, mozak šalje signal da zaustavi njezinu aktivnost; međutim, disruptor ustraje u svojim učincima bez stanke, ostavljajući mozak nesposobnim intervenirati.
Autonomni sustavi našeg tijela, posebice živčani i endokrini sustavi, reguliraju sve tjelesne funkcije kroz svoje pojedinačne procese; međutim, pokazalo se da ih te tvari mogu poremetiti. Genetika nedvojbeno ima velik utjecaj u tom pogledu. Važno je uzeti u obzir bilo koju obiteljsku povijest raka, gledajući i s majčine i s očeve strane. Statistike pokazuju da samo pet do deset posto ljudi naslijedi genetsku mutaciju od svojih roditelja koja je povezana s rakom dojke.
- To postavlja pitanje: što je razlog za preostale slučajeve? Kao što je ranije navedeno, epigenetika je utjecajnija od genetike; odnosi se na utjecaje okoliša koji diktiraju kada se aktiviraju geni povezani s bolestima. Bitan element tjelesnog zdravlja koji se često zanemaruje ističe liječnik. Psihološki profil, karakter i sveukupno mentalno i duhovno zdravlje osobe ključni su čimbenici u upravljanju rakom i podvrgavanju liječenju.
Nažalost, postalo je tipično na ulici susresti svakog trećeg ili četvrtog čovjeka koji se susreće s rakom. Unatoč poboljšanjima u dijagnostici i liječenju, stopa slučajeva raka nastavlja rasti. Čini se da je ovaj porast povezan s napretkom u dijagnostičkim i terapeutskim metodama, što nam omogućuje da držimo korak s rastućim brojem slučajeva. Dok je rak dojke i dalje vrlo raširen, brojne žene kojima je dijagnosticiran četvrti i najnapredniji stadij bolesti sada preživljavaju znatno dulje – tri, četiri ili čak pet puta dulje nego prethodnih godina.
- U tim situacijama može biti potrebno napraviti biopsiju i punkciju jer bi se maligno stanje moglo maskirati kao benigno. Rizik počinje rasti nakon 30. godine. Na upit o pridržavanju preporučenih smjernica, dr. Sušac navodi da ide na redovite kontrole koje se sastoje od mamografije. Što se tiče izbora načina života, sklon sam se kloniti brze hrane, prerađenih proizvoda i slatkiša, a prioritet mi je i pijenje puno vode. Svako jutro se rastežem dok sam još u krevetu i bavim se osnovnim vježbama za kralježnicu.
Uživam u planinarenju kroz planine i želim uskoro poboljšati svoju tjelesnu aktivnost. Održavanje rutine ponekad može biti izazovno, ali ono što je uistinu važno jest naše prepoznavanje područja koja zahtijevaju poboljšanje. Važno je naglasiti da naše mentalno i emocionalno zdravlje igra ključnu ulogu.
- Različite emocije, uključujući sreću, tugu, ljutnju i razočaranje, stvaraju različite biokemijske učinke na nas, kao što je pokazano. Za nas je ključno poboljšati naše razumijevanje emocionalnog upravljanja, izraziti svoje osjećaje na odgovarajući način i kloniti se ogromnog nezadovoljstva. Osim toga, moramo raditi na našim komunikacijskim vještinama i sposobnostima rješavanja sukoba.
S više od 20 godina provedenih radeći sa ženama koje se bore s rakom dojke, slušala sam njihove priče i učila o pozadini njihovih stanja. Svaki pojedinačni slučaj otkriva prikrivenu emocionalnu traumu. Ova iskusna liječnica ističe da su potrebni znatni napori za liječenje ne samo fizičkog tijela, već i duha i duše, a smatram da bi u taj proces trebala biti uključena cijela obitelj istovremeno.
