Božićni karnevali zauzimaju značajno mjesto u srpskoj tradiciji i predstavljaju jedan od najomiljenijih dana uoči Božića. Ovo slavlje događa se prije početka božićnog posta i smatra se posljednjim danom kada je dopuštena konzumacija mesa, jaja i bijelog kruha. Označava i završetak ciklusa i početak posta.
- Ovogodišnje obilježavanje Božića, koji se obilježava 27. studenoga, posebno je važno jer ga vjernici doživljavaju kao vrijeme oprosta i pripremu za vrijeme posta. Tradicije i vjerovanja vezana uz božićne karnevale i gozbe nadilaze puko slavlje i uživanje; predstavljaju i priliku za duhovno pročišćenje postom.
Prema tradicionalnom folkloru, ovaj dan služi kao razdoblje za traženje oprosta, dopuštajući pojedincima da uđu u razdoblje posta u stanju bez grijeha. Darovi koji se prinose u to vrijeme povezani su s očuvanjem zdravlja i zaštitom od duhova i drugih zlonamjernih sila, a brojni običaji iz tog doba imaju magijsko značenje. Neke tradicije i ceremonije povezane s ovim danom su: U pravilu se priprema obilna večera, kako to tradicija kaže, od mesa i raznih specijaliteta.
- Ova prigoda služi kao trenutak za okupljanje obitelji i prijatelja i uživanje u posljednjem obroku prije razdoblja posta. U nekim regijama Srbije, božićni karnevali predstavljaju maskirane povorke u kojima pojedinci oblače različite kostime, često predstavljajući duhove i mitske figure. Svrha ovih maski je otjerati zlonamjerne sile i zaštititi dom od loše sreće. Poštuje se i tradicija preskakanja vatre jer se smatra da ta radnja rastjeruje negativnu energiju i priziva sreću i zdravlje u budućnosti.
Trljanje češnjaka po tabanima mnogi vjeruju da je ključno u ovo vrijeme za zaštitu od zlih duhova. U određenim područjima djeca su odjevena u pidžame ili majice kratkih rukava naopačke prije spavanja, što se smatra sredstvom zaštite od zlih duhova. Prema tradiciji, nakon večere se kaže da treba pričvrstiti sve okove u kući i ljuske od jela baciti u vatru kako bi se dom očistio
- Tradicija koja nosi značajno vjerovanje vezano uz ovu noć uključuje čin trljanja češnjaka po tabanima uz izgovaranje specifičnih riječi: “Vještica kao konac, zubi kao kolac u meni.” Na te se fraze gleda kao na zaštitne čarolije namijenjene odbijanju negativnih energija i duhova. Nakon završetka božićnih slavlja sljedbenici započinju božićni post koji traje do Božića. Ovo razdoblje posta uključuje suzdržavanje od mesa, alkoholnih pića i svih namirnica životinjskog podrijetla.
Svrha posta je očistiti i tijelo i duh uz posvećivanje vremena molitvi, meditaciji i duhovnoj kontemplaciji. Post uključuje smanjenje konzumacije hrane uz istodobno jačanje duhovne predanosti. Ova praksa omogućuje vjernicima da se pripreme za duhovno iskustvo vezano uz Božić i Kristovo rođenje, događaj koji se smatra najznačajnijim u pravoslavnoj tradiciji. Zaključak Božićni karnevali služe kao vrijeme i za slavlje i za duhovnu obnovu.
- Duboko simbolične tradicije, uključujući raskošnu večeru, maskiranje, preskakanje vatre i trljanje češnjaka, utjelovljuju teme pročišćenja i zaštite. Ovaj dan ne samo da pruža jedinstvenu priliku za okupljanje s obitelji i prijateljima, već je i duhovna preteča korizme, razdoblja posvećenog razmišljanju, postu i pripremi za najznačajniji kršćanski blagdan – Božić.
