Isaac Newton ostao je zapamćen kao jedan od najutjecajnijih znanstvenika svih vremena, prvenstveno zahvaljujući svojim revolucionarnim otkrićima u fizici i matematici. Njegovi zakoni gibanja i koncept univerzalne gravitacije postavili su temelje moderne znanosti. Ipak, malo je poznato da je ovaj briljantni um veliki dio svog života posvetio i proučavanju Biblije i teološkim pitanjima – posebno biblijskim proročanstvima.
Vjera kao temelj Newtonova razmišljanja
Prema riječima Stephena Snobelena, voditelja Kanadskog Newtonova projekta, Newtonova religijska uvjerenja duboko su oblikovala način na koji je interpretirao svijet. On nije vidio sukob između znanosti i vjere – naprotiv, smatrao ih je komplementarnima. Newton je bio uvjeren da je Biblija autentična Božja objava čovječanstvu i da njeni proročki tekstovi skrivaju dublje značenje koje se može otkriti pomoću znanstvenog i logičkog razmišljanja.
“Za Newtona, proročke knjige nisu bile samo religiozni tekstovi, već i šifre koje otkrivaju budućnost,” ističe Snobelen. Newton je vjerovao da je Bog izvan granica vremena te da može vidjeti i prošlost i budućnost istovremeno. Upravo zbog toga, smatrao je da su biblijska proročanstva zapravo povijest budućih događaja.
Kako je Newton izračunao kraj svijeta?
U svojim teološkim spisima Newton se nije koristio kompliciranom matematikom – već jednostavnom aritmetikom, razumljivom i djeci. Temeljem biblijskog principa da jedan dan predstavlja jednu godinu, posebno se fokusirao na razdoblje od 1260 godina, koje se često spominje u proročkim knjigama.
Analizom povijesnih zbivanja Newton je procijenio da je razdoblje duhovne dekadencije, tj. udaljavanja od “prave Crkve”, započelo oko 800. godine nove ere, kada je osnovano Sveto Rimsko Carstvo. Dodavši na to proročkih 1260 godina, došao je do godine 2060. – koju je označio kao mogući kraj dosadašnjeg svijeta.
Nova era, a ne apokalipsa
Važno je naglasiti da Newton nije predvidio totalno uništenje čovječanstva, već transformaciju svijeta. Prema njegovom viđenju, kraj 2060. godine označavao bi kraj jednog razdoblja, ali i početak novog doba. Očekivao je dolazak Krista i uspostavu Božjeg kraljevstva na Zemlji koje bi trajalo tisuću godina.
Snobelen pojašnjava da bi prema Newtonovoj interpretaciji to bilo vrijeme mira, blagostanja i duhovne obnove. Pozivajući se na riječi proroka Miheja, vjerovao je da će doći do trenutka kada će čovječanstvo prestati ratovati:
“Ljudi će mačeve prekovati u plugove, a koplja u srpove. Narodi neće više ratovati niti učiti ratničke vještine.”
Je li Newton bio u pravu?
Danas, kada je do 2060. godine ostalo svega 35 godina, pitanje ostaje otvoreno – hoće li se Newtonovo proročanstvo ostvariti? Iako mnogi skeptici njegovo tumačenje smatraju znanstvenom znatiželjom jednog religioznog genija, drugi vide u tome intrigantno upozorenje na potrebu za duhovnim buđenjem i globalnim mirom.
Bez obzira na ishod, jedno je sigurno – Newton nije bio samo fizičar i matematičar, već i duboko religiozan mislilac, koji je pokušao razumjeti ne samo zakone svemira, već i smisao postojanja.
