Sigurno skladištenje piletine u hladnjaku i zamrzivaču
Pravilno skladištenje piletine ključno je za očuvanje njezine sigurnosti i kvalitete. Evo nekoliko smjernica o tome koliko dugo možete držati sirovu i kuhanu piletinu u hladnjaku i zamrzivaču:
- Sirova piletina u hladnjaku:
- Može se čuvati u hladnjaku otprilike 1-2 dana. Nakon tog razdoblja, preporučuje se kuhanje ili zamrzavanje kako bi se produljio rok trajanja.
- Kuhana piletina u hladnjaku:
- Ohlađena kuhana piletina može ostati sigurna za konzumaciju otprilike 3-4 dana. Kako biste spriječili rast bakterija, ključno je da je piletina pravilno zapakirana ili pohranjena u hermetički zatvorenoj posudi.
- Sirova piletina u zamrzivaču:
- Smrznuta sirova piletina može se sigurno čuvati do 9 mjeseci. Preporučuje se da piletinu pravilno zapakirate (npr. u vakuumsku ambalažu ili plastične vreće koje zrak ne mogu proći) kako biste osigurali najbolju kvalitetu i svježinu.
- Cijelo pile u zamrzivaču:
- Cijelo pile može se sigurno čuvati u zamrzivaču čak do 1 godine. Opet, bitno je da bude pravilno zapakirano.
- Kuhana piletina u zamrzivaču:
- Kuhana piletina može se držati u zamrzivaču od 2 do 6 mjeseci, ovisno o tome koliko je dobro zapakirana i općem stanju hrane.
Za sigurno skladištenje i smanjenje rizika od bakterijskog rasta, važno je pridržavati se smjernica o rokovima skladištenja, redovito provjeravati stanje hrane i označiti datume kada ste stavili piletinu u hladnjak ili zamrzivač.
Bonus tekst – Psihijatrijski uvidi u ponašanje nasilnih pojedinaca
Psihijatar dr. Daniel Amen, stručnjak za moždane poremećaje, podijelio je svoja zapanjujuća saznanja o mozgu 15-godišnjeg dječaka, Kip Kenkela, odgovornog za smrt 27 osoba. Dr. Amen, koji je skenirao više od 250.000 mozgova tijekom svoje karijere, naglašava da je Kinkelov mozak bio najgore oštećen koji je ikada vidio. Istraživanja su pokazala četiri ključna čimbenika koji mogu značajno povećati agresiju u ljudskom mozgu:
- Anoksija (gubitak opskrbe kisikom) pri rođenju.
- Teške infekcije tijekom djetinjstva.
- Toksini, poput olova, koji mogu oštetiti mozak.
- Traumatske ozljede mozga, koje mogu značajno povećati agresivno ponašanje.
Dr. Amen objašnjava da traumatske ozljede mogu povećati agresiju osobe od 35 do čak 90 posto. Ova saznanja o mozgalnim abnormalnostima, posebno u temporalnim režnjevima, ključna su za razumijevanje agresivnog ponašanja, što može pomoći u prevenciji nasilnih djela.
