Emilija Vesić, devojka iz Kruševca, doživela je životni događaj sa samo 16 godina kada je rodila kćerku Anđeliju. Ovaj događaj je bio neočekivan i označio je početak novog poglavlja u njenom životu. Važno je napomenuti da Srbija svake godine beleži oko 500 slučajeva maloletničkih trudnoća, a Emilija je postala jedna od tih statistika 2020. godine.
- U Jutarnjem programu Redakcije na Kurir televiziji urednica i voditeljka Snežana Petrović ugostila je ginekologa Vanju Milošević. Unutar naše profesije suočene smo sa značajnom preprekom s kojom se mlade žene susreću u svojim životima. Naše su odgovornosti ograničene na pružanje smjernica i znanja, što nas tjera da prioritet damo prevenciji i obrazovanju mlađe generacije.
S fiziološke strane vidljivo je da je dijete sposobno roditi drugo dijete. Kao netko tko ima utjecaj, smatram da je ključno educirati i informirati mlade o ovoj temi. Posebno je ova demografija podložna utjecaju hormona, strasti, poriva, znatiželje i nesporazuma. Dr. Milošević ističe nužnost alternativnih pristupa u rješavanju ovih situacija.
Razgovori o kondomima i kontracepciji često izazivaju omalovažavanje među mladima, uglavnom zato što se te rasprave obično smatraju tabu temom i rijetko se javljaju s roditeljima. Međutim, bilo bi korisno da se mladi pojedinci uključe u otvorene dijaloge sa stručnjacima koji posjeduju stručnost i suosjećanje, kao što su ginekolozi, psiholozi, psihijatri, socijalni radnici, pa čak i medijsko osoblje. Omogućavanjem ovih razgovora možemo povećati svijest i razumijevanje ovih značajnih stvari.
- Želim istaknuti svoju dugogodišnju podršku provođenju cjelovitog zdravstvenog odgoja, posebice spolnog odgoja, kao obvezne mjesečne nastave. Naša je rasprava skrenula prema značajnim rizicima povezanim s prekidom trudnoće u mladoj dobi. Često previdimo komplikacije osim ako one izravno ne utječu na nas. Svaki kirurški zahvat, uključujući prisilni prekid, dolazi s vlastitim nizom izazova. Kada se tkivo kirurški ukloni, postoji neizvjesnost oko toga kako će reagirati organi, maternica i cijelo tijelo. Infekcije, prekomjerno krvarenje i mogućnost neplodnosti samo su neki od razloga zašto pojedinci rijetko sumnjaju u ovu vrstu postupka.
Ključno je priznati trajne psihološke i emocionalne izazove koji često pogađaju pojedince koji se podvrgnu takvim postupcima tijekom svojih godina odrastanja. Ovi izazovi obuhvaćaju niz problema, uključujući dugotrajne osjećaje žaljenja, depresiju, pa čak i razmišljanje o samoubojstvu. Kao što je mudar profesor jednom prikladno izrazio, iako je izvedivo ublažiti fizički teret žene, teret unutar njezine psihe ostaje beskonačno dugo.
BONUS TEKST:
Kruške su voće koje se veoma cenjeno zbog svog sočnog i slatkog ukusa, kao i zbog bogatstva hranljivih sastojaka koje pružaju. Poreklom su iz Azije, ali su se vremenom proširile širom sveta, gde su postale važna voćna kultura. Kruška pripada rodu Pyrus u porodici Rosaceae, zajedno sa drugim voćkama poput jabuka i šljiva.
Postoje različite vrste krušaka, a najpoznatije su evropske kruške (Pyrus communis) i azijske kruške (Pyrus pyrifolia). Evropske kruške su često veće i imaju glatku, tanku kožicu, dok azijske kruške imaju hrskaviju teksturu i obično su manje.
Kruške su niskokalorično voće, što ih čini odličnim izborom za ishranu. One su bogate dijetalnim vlaknima, vitaminima i mineralima. Dijetalna vlakna u kruškama su važna za zdravlje digestivnog sistema, jer pomažu u regulisanju probave i održavanju zdravog crevnog trakta.
Vitamin C je još jedan ključni sastojak u kruškama, koji pomaže u jačanju imunološkog sistema i zaštiti organizma od infekcija. Takođe sadrže vitamine B kompleksa, poput folata, niacina i piridoksina, koji su važni za metabolizam i nervni sistem.
Minerali koji se nalaze u kruškama uključuju kalijum, koji je ključan za regulisanje krvnog pritiska i funkciju mišića, kao i bakar, koji je neophodan za formiranje crvenih krvnih zrnaca i metabolizam gvožđa.
Jedan od najvažnijih zdravstvenih benefita krušaka je njihova sposobnost da poboljšaju zdravlje srca. Kruške su bogate antioksidansima poput vitamina C i flavonoida, koji pomažu u smanjenju rizika od srčanih bolesti i poboljšavaju opšte zdravlje krvnih sudova.
Kruške se mogu konzumirati sveže kao voće, ali se takođe koriste u raznim kulinarskim receptima. One se mogu peći, dodavati u voćne salate, koristiti u džemovima, kompotima, pita, kolačima i drugim desertima. Takođe se koriste za pravljenje sokova, sirupa i alkoholnih pića poput kruškovače.
Uzgajanje krušaka zahteva umereno vlažno i dobro drenirano zemljište, kao i sunčani položaj. Postoji mnogo sorti krušaka, koje se razlikuju po obliku, boji i ukusu ploda, kao i po vremenu sazrevanja.
Ukratko, kruške su voće koje ne samo da zadovoljava ukusne potrebe već i pruža brojne zdravstvene prednosti. Njihov bogat nutritivni sastav, visok sadržaj vlakana, vitamina i minerala čine ih omiljenim izborom u ishrani širom sveta.
