Posljednjih godina među pojedincima raste svijest o važnosti pravilne prehrane za zdravlje. Možda nije široko poznato da prehrana utječe ne samo na fizički izgled nego i na kognitivne funkcije. Istaknuti neurolog obratio se upravo ovom temom.
Za promicanje optimalnog zdravlja mozga ključno je konzumirati hranjivu hranu s niskim udjelom masti. Srećom, nema potrebe potpuno izbaciti slatkiše, što je pozitivan aspekt. Kao što je primijetio Alexandru Vlado Ciurea, iskusni neurokirurg s više od pedeset godina iskustva, mozak ima afinitet prema čokoladi, zahtijeva odgovarajuću hidrataciju i, što je najvažnije, uspijeva u stanju sreće. Ovaj istaknuti profesionalac imao je izvanrednu karijeru, obnašajući uloge profesora, cijenjenog liječnika, ravnatelja hitne bolnice i vještog neurokirurga, nakon što je izveo impresivnih ukupno gotovo 23 000 zamršenih operacija mozga.
Najmlađa osoba kojoj je pristupio bila je stara samo 48 sati. Njegovo razumijevanje nadilazi ono njegovih vršnjaka, budući da prepoznaje da su štetne navike temeljni uzrok moždanih poremećaja. Dugotrajno izlaganje ekranima – bilo da se radi o tabletima, telefonima ili televizorima – tijekom svakog dana može nepovoljno utjecati na kognitivne funkcije. U suvremenom društvu dominantno je oslanjanje na društvene mreže za komunikaciju, što je velika pogreška koja zaslužuje našu pozornost. Bit ljudskog života inherentno je namijenjena zajedničkom postojanju, a ne izolaciji.
Postizanje zdravog mozga jasan je i dostižan cilj za svakoga. Kako biste svoj dan započeli pozitivno, razmislite o tome da ustanete ranije nego inače, otvorite prozor da udahnete svježi zrak, duboko udahnite, izvedite neke brze i jednostavne vježbe i popijte dvije čaše vode sobne temperature. Rano buđenje može značajno poboljšati početak vašeg dana, pružajući priliku da uživate u okrepljujućoj kvaliteti zraka dopuštajući mu da struji kroz prozore. Neophodno je uključiti dvije čaše vode u svoj dnevni režim; prva čaša pokreće probavu, a druga revitalizira cijeli organizam. Neurokirurzi pojašnjavaju da ova praksa bitno pomaže u procesu buđenja iz sna.
Dok spava, mozak ostaje aktivan, marljivo podupirući unutarnje organe tijela i izvršavajući brojne druge kritične funkcije. Nadalje, ako se pojedinac povuče provesti noć s zbunjujućim pitanjem na umu, uobičajeno je da se sljedećeg jutra probudi s odgovorom koji mu je odmah dostupan. Nakon buđenja, mozak uspostavlja veze između misli, procjena i sjećanja, što u konačnici utječe na odluke za sljedeći dan. Profesor Ciurea tvrdi da su pokušaji borbe protiv nesanice uglavnom uzaludni; bez obzira na to, obnavljajući san djeluje kao lijek.
Štetan utjecaj pušenja na mozak analogan je njegovim štetnim učincima na srce. Neophodno je doručkovati na miran način. Trebalo bi izbjegavati žurbu s doručkom ili njegovo ishitreno konzumiranje. Profesor naglašava važnost uživanja u doručku u mirnom okruženju, uživajući u svakom zalogaju bez ometanja. Uspostavljanje umirujuće atmosfere omogućuje mozgu da se u potpunosti uključi u iskustvo. Kako bi osigurao optimalnu izvedbu tijekom dana, tijelo treba energiju i esencijalne hranjive tvari tijekom jutarnjih sati.
Ovaj element je bitan i zahtijeva pažljivo razmatranje. Mozak pokazuje averziju prema masti i mesu. Odlučite li se u svoju prehranu uključiti meso, neurokirurg savjetuje da prednost daju visokokvalitetnim opcijama. Iako mozak ne treba meso za svoj rad, skromne količine mogu biti korisne za tijelo. Odabir niskokaloričnih mesa, poput puretine i ribe, predstavlja najpovoljniji izbor za poboljšanje cjelokupnog zdravlja.
Također je važno priznati da mozak ne reagira povoljno na masnoću ili sol. Iako je povremena konzumacija ovih tvari, primjerice tijekom blagdanskih svečanosti, obično bezopasna, redoviti dnevni unos masti može negativno utjecati na mozak i druge ključne organe. Što s uživanjem u divnim slatkišima? Hrana krcata šećerom često se smatra nezdravom; međutim, ne odgovaraju svi ovoj kategorizaciji.
Neurokirurzi pokazuju da mozak ima snažnu sklonost tamnoj, prirodnoj čokoladi, vrućem, prirodnom kakau ili visokokvalitetnom medu. Zdrava prehrana ovisi o dobro izbalansiranoj večeri. Navečer može biti posebno teško potpuno utažiti glad, jer je potpuno punjenje želuca nedostižno. Ključ leži u ovladavanju sposobnošću prepoznavanja kada treba prestati jesti prije nego što se postigne točka sitosti.
Preporučljivo je primarno piti običnu vodu, povremeno uživati u voćnim sokovima i kloniti se gaziranih pića. Mozak najučinkovitije radi u dva različita razdoblja: od 10 do 12 sati:00 i od 16:00 do 18:00 sati. U slučajevima umora, kava se može ponuditi kao opcija; međutim, preporučljivo je pijuckati ga polako. Medicinski stručnjaci tvrde da je osmijeh najveći saveznik mozga i da je dostupan svima. Stoga je bitno osloboditi se osjećaja tuge i monotonije, umjesto toga odlučiti se prihvatiti radost koja se nalazi u jednostavnim životnim zadovoljstvima. Zaboravljivost nije samo kod starijih osoba; može se pojaviti i kod mlađih osoba.
Za smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti ključno je vježbanje pamćenja. Ključni elementi koje treba razmotriti uključuju davanje prioriteta mentalnim aktivnostima, poticanje komunikacije i održavanje otvorenog načina razmišljanja. Preporučljivo je uključivanje u šetnju i istraživanje novih okruženja uz stjecanje znanja, kao i uživanje u filmovima i televizijskim programima koji ne samo da zaokupljaju vaš interes, već i nude značajne uvide; obrnuto, treba izbjegavati bavljenja kojima se samo gubi vrijeme. Korisno je i sudjelovanje u rješavanju križaljki i drugih kognitivnih igara. Redovita tjelesna aktivnost vrlo je korisna za zdravlje mozga jer kretanje igra značajnu ulogu u životu. Tri temeljne komponente koje tome uvelike pridonose su verbalna komunikacija, pisano izražavanje i fizička pokretljivost.
