Vera Matović, 78-godišnja pjevačica, oduvijek je održavala vitku liniju i nikada se nije borila s kilogramima. Svoju mladenačku vitalnost pripisuje dnevnoj rutini koje se vjerno pridržava godinama, počevši od 5 ujutro. Prema riječima Vere Matović, njezina vitka tjelesna građa rezultat je predanih jutarnjih aktivnosti.
Redovita tjelesna aktivnost ključ je njezinog živahnog načina razmišljanja i bezgranične vitalnosti, kako otvoreno govori. Tijekom svoje impresivne 50-godišnje karijere ponosi se činjenicom da niti jedan nastup nije otkazan zbog zdravstvenih problema, niti je ikada zbog zdravstvenih komplikacija bila zatvorena u bolnici. „Svom poslu pristupam s dubokom strašću i predanošću.
“Posjedujem sposobnost prikriti bilo kakve negativne emocije ili osobne poteškoće, jer sam vješt profesionalac i zato me moja publika obožava”, izjavila je Vera Matović. Izražava svoju sklonost ranom ustajanju i bavljenju treninzima tijekom jutarnjih sati. “Ja sam osoba koja ustaje u cik zore, obično oko četiri ili pet sati ujutro. Bez odgađanja se brzo presvlačim u udobnu odjeću koja se sastoji od trenirke i tenisica, započinjući svoju dnevnu rutinu trčanja. Samouvjeren sam da se vrlo malo pojedinaca moje dobi upušta u tako rigorozne aktivnosti u ovo rano doba.
Održavanje zdravog načina života važan je aspekt njezine dnevne rutine, a ona uključuje različite aktivnosti kako bi to postigla. Uz redovito korištenje trake za trčanje, posebno uživa u brzom hodanju dok se bavi glasovima ili nastupima. Osim tjelovježbe, ističe važnost nutritivne prehrane. Kod kuće slijedi laganu i zdravu rutinu doručka i ručka jer joj je teško obavljati određene zadatke s punim želucem. Vrijedi napomenuti da se suzdržava od pića i pušenja, jer nema poroka. Piće joj je voda, a kao voće najviše jede jabuke. Što se tiče obroka, prvenstveno se fokusira na ribu i pileću salatu, a pritom izbjegava guštanje u slatkišima. Ove prakse pridonose njezinom cjelokupnom izgledu i dobrobiti.
BONUS TEKST:
Istraživači su nedavno predstavili novu oznaku i skup dijagnostičkih kriterija za manje poznati oblik demencije, koji se često pogrešno smatra Alzheimerovom bolešću. Nazvana limbičko-dominantnim amnestičkim sindromom (LANS), ova klasifikacija ima za cilj olakšati skrb i smjernice koje zdravstveni radnici pružaju pojedincima koji imaju različite razine oštećenja pamćenja. Uspostavljanjem jasnijeg okvira ovi istraživači teže poboljšanju podrške koja je dostupna pacijentima.
LANS, koji je dominantan oblik demencije kod osoba starijih od 80 godina, pokazuje jasne promjene u mozgu u usporedbi s Alzheimerovom bolešću. Napreduje postupnijim tempom, praćen manje teškim simptomima. Slično kao i kod Alzheimerove bolesti, konačna dijagnoza LANS-a može se postaviti samo pregledom nakon smrti.
Razlike se mogu otkriti korištenjem snimanja mozga i biomarkera. Prema riječima Davida Jonesa, neurologa s klinike Mayo, postoje slučajevi u kojima pacijenti pokazuju simptome koji podsjećaju na Alzheimerovu bolest, ali nakon pregleda njihovih snimki ili biomarkera postaje jasno da nemaju tu bolest. Prije nije postojala konačna medicinska dijagnoza, ali sada se može dati precizan odgovor. Preciznija dijagnoza uzima u obzir čimbenike kao što su dob, stupanj gubitka pamćenja, skeniranje mozga i biomarkeri.
Došlo je do značajnog pomaka u razumijevanju promjena koje se obično događaju kod starijih osoba. Kroz pokus, istraživači su mogli upotrijebiti nove dijagnostičke kriterije za točnu klasifikaciju brojnih pacijenata koji su umrli od Alzheimerove bolesti ili LANS-a, isključivo na temelju njihovih zdravstvenih podataka iz vremena kad su bili živi. Iako nije besprijekorna, točnost ove metode prelazi 70 posto. Nadalje, zbirka kliničkih kriterija za LANS pokazala je snažnu korelaciju s moždanim promjenama koje su rezultat limbičke dominantne encefalopatije povezane sa starenjem i prisutnosti proteina TDP-43 (LATE).
Emocije, pamćenje i ponašanje su u nadležnosti limbičkog sustava. Studija je otkrila da veliki dio pacijenata koji pokazuju promjene na mozgu povezane s LATE pokazuje najveću vjerojatnost da im se dijagnosticira LANS. Međutim, važno je priznati da iako je LANS tehnički povezan s LATE-om, može obuhvatiti različite vrste demencije, budući da svaka varijanta proizlazi iz propadanja limbičkog sustava. Vrijedno je napomenuti da su moždane promjene koje definiraju LATE prevladavajuće među starijim osobama, pogađajući otprilike 40% osoba u dobi od 85 godina i više.
Akumulacija proteina TDP-43 unutar limbičkog sustava, skupa moždanih struktura odgovornih za pamćenje, emocije i regulaciju ponašanja, glavna je karakteristika ovog stanja. Promjene u mozgu uočene u ovom stanju razlikuju se od onih koje se vide u Alzheimerovoj bolesti, gdje se nakupljanje primarno događa u regijama mozga koje su povezane s prostornom sviješću i kognitivnim razmišljanjem.
Značajno preklapanje simptoma između Alzheimerove bolesti i leukoencefalopatije s kasnim početkom sa sferoidima aksona često dovodi do zabune, uzrokujući njihovo često pogrešno identificiranje. Kao rezultat toga, međunarodni konsenzus 2019. predložio je uključivanje moždanih promjena uzrokovanih LATE-om u sveobuhvatni sustav klasifikacije demencije.
Istovremena prisutnost LANS-a i Alzheimerove bolesti ponekad može pogoršati kliničku sliku. Unatoč tome, istraživači s klinike Mayo identificirali su različite kliničke varijacije između pacijenata s LANS-om i Alzheimerovom bolešću ispitivanjem postojećih studija o objema demencijama.
