Važno je voditi računa o mogućim interakcijama između određene hrane i naših lekova. Na primenu statina, lekova koji snižavaju nivo LDL holesterola, poznatog kao “lošeg holesterola”, može uticati konzumacija grejpa. Grejp ima potencijal da poveća nivoe statina u krvi, što može rezultirati mogućim komplikacijama kao što su bolovi u mišićima, ali i ozbiljnijim problemima poput oštećenja mišića i bubrega.
- Unos određenih antibiotika, poput tetraciklina i kinolona, može biti ometan konzumacijom mliječnih proizvoda poput mlijeka, sira i jogurta. To je zbog vezanja kalcija, koji se nalazi u mliječnim proizvodima, na antibiotike u probavnom sustavu, što rezultira smanjenom apsorpcijom i djelotvornošću. Kako bi se maksimizirala apsorpcija, preporuča se odvojiti konzumaciju antibiotika i mliječnih proizvoda na nekoliko sati.
Za osobe koje trenutno uzimaju antikoagulanse poput varfarina, od iznimne je važnosti pažljivo regulirati unos vitamina K putem hrane. Povrće poput kelja, špinata i brokule bogato je vitaminom K, ključnom komponentom u zgrušavanju krvi, što može umanjiti učinkovitost lijekova za razrjeđivanje krvi.
Konzumacija alkohola uz lijekove za ublažavanje bolova, antidepresive i lijekove za dijabetes ima sposobnost pojačavanja umirujućeg učinka ovih lijekova. Međutim, također može dovesti do ošamućenosti, ekstremne pospanosti i, u ozbiljnijim slučajevima, do oštećenja jetre i drugih teških komplikacija. Unos kave može spriječiti učinkovitost antipsihotika, jer se pokazalo da kofein sprječava njihovu apsorpciju.
Nadalje, istraživanje je pokazalo da konzumacija kofeina može pojačati štetne učinke specifičnih antipsihotika i lijekova za ADHD, što dovodi do ubrzanog otkucaja srca i krvnog tlaka. Kako bi se osigurala maksimalna učinkovitost i smanjile moguće zdravstvene komplikacije, nužno je konzultirati se sa zdravstvenim radnikom ili ljekarnikom o mogućim interakcijama između hrane i lijekova.
BONUS TEKST:
Sve je veća učestalost raka debelog crijeva kod osoba mlađih od 50 godina. Iako točna etiologija ostaje nepoznata, stručnjaci nagađaju da bi se ovaj fenomen mogao pripisati načinu života i utjecajima iz okoline. Upozoravaju da pojava nepredviđenih simptoma može poslužiti kao mogući signal.
Dr. Michael Cekini, medicinski onkolog u Yale Cancer Centeru i član kolorektalnog programa u Gastrointestinal Cancer Centeru, uočio je stalan porast stope raka debelog crijeva među osobama ispod 50 godina od 1990-ih. Neočekivani simptom koji često privlači pažnju ljudi je pojava abnormalno rijetke stolice, što je prilično neobično. Korisnica na TikToku ispričala je svoj osobni susret, otkrivajući da je otkrila promjenu u teksturi svoje stolice, zajedno s neobjašnjivim gubitkom težine i epizodama proljeva.
U početku je te indikacije pripisala sindromu iritabilnog crijeva, odustajući od traženja liječničke pomoći. Ipak, nakon što se na kraju obratila liječniku, dobila je poražavajuću presudu o četvrtom stadiju raka debelog crijeva. Specijalisti se upuštaju u detaljan razgovor o ovoj temi, zalazeći u simptome koji uključuju nelagodu u trbuhu, neredovito pražnjenje crijeva, proljev i razne druge gastrointestinalne probleme.
Rijetka stolica može biti ključni pokazatelj na koji treba obratiti pozornost. Dr. Cekini naglašava da pacijenti trebaju biti oprezni ako uoče primjetnu promjenu debljine ili razrijeđenosti stolice, nalik veličini olovke, jer to potencijalno može ukazivati na rak debelog crijeva. Ova pojava je obično povezana s tumorima koji se nalaze blizu kraja debelog crijeva ili onima koji zahvaćaju cijelu unutarnju ovojnicu, što dovodi do sužavanja stolice.
Prema Medical News Today, idealna stolica trebala bi imati dugu i cilindričnu strukturu, održavajući svoj kontinuitet bez razbijanja na više fragmenata. Eminentni gastroenterolog, dr. Jefri Duker, koji ima uglednu poziciju u UPMC-u i radi kao izvanredni profesor gastroenterologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Pittsburghu, izrazio je zabrinutost zbog stalne prisutnosti rijetke stolice kao nedavne promjene u individualnom zdravlje. Duker naglašava da se svaka uočljiva promjena u navikama pražnjenja crijeva treba smatrati potencijalnim znakom (iako ne uvijek konačnim) raka debelog crijeva.
Znakovi raka debelog crijeva mogu se očitovati na različite načine, uključujući promjene u obliku ili teksturi stolice i promjene u učestalosti posjeta kupaonici. Ključno je obratiti pozornost na simptome poput krvarenja, bolova u trbuhu i gubitka tjelesne težine jer mogu ukazivati na rak debelog crijeva ili želučane probleme. Iako rijetka stolica nije uobičajen pokazatelj raka debelog crijeva, njezina bi prisutnost trebala biti razlog za zabrinutost, smatra Čekini. Ovaj simptom ne spada u tipične znakove bolesti.
Glavni simptomi na koje treba paziti su bolovi u trbuhu i prisutnost krvi u stolici. Osim toga, nenamjerni gubitak težine još je jedan važan znak na koji treba obratiti pozornost. Važno je spomenuti da postoje slučajevi kada rak debelog crijeva ne mora pokazivati nikakve simptome. Ako osjetite bilo koji od sljedećih simptoma, ključno je obavijestiti svog liječnika: krv u stolici, kronične bolove u trbuhu, promjene u pražnjenju crijeva ili neobjašnjivi gubitak težine, naglašava Cekini. Zanemarivanje ovih znakova nikada se ne bi trebalo smatrati održivim izborom.
Čekina napominje da nije rijetkost da mlađi pojedinci umanjuju simptome poput hemoroida, pogrešno ih smatrajući manje značajnima. Međutim, ključno je priznati da ova pitanja mogu potencijalno biti povezana. Statistika je duboko zabrinjavajuća. U Srbiji tri specifične vrste raka – rak debelog crijeva, pluća i dojke – čine značajan dio novootkrivenih slučajeva. Kod muškaraca u Srbiji rak debelog crijeva je drugi vodeći uzrok smrtnosti, iza raka pluća.
Rak dojke i rak pluća zauzimaju vodeće mjesto među ženama, gurajući rak debelog crijeva na nižu ljestvicu. Godišnje u Srbiji više od 4.500 ljudi dobije dijagnozu raka debelog crijeva. Najučinkovitiji pristup smanjenju rizika ili prepoznavanju raka debelog crijeva u ranoj fazi je kolonoskopija ili alternativne metode probira poput testova stolice, kako naglašava dr. Ceckini.
