Na nedavnom nacionalnom referendumu u Švajcarskoj, glasači su osigurali dodatnu godišnju penziju za sebe, unatoč upozorenjima vlade da bi takvi dodatni izdaci bili financijski preopterećujući. Dokle su penzioneri u Srbiji udaljeni od 13. penzije?
Milan Krkobabić, ministar za brigu o selu i predsjednik PUPS-a, stranke koja već godinama zagovara 13. penziju, ističe da ovisi o političkoj volji i stanju državne blagajne.
Krkobabić predlaže da bi sredstva za ’13. penziju’ trebala biti izdvojena iz državnog proračuna, iz sredstava predviđenih za socijalnu politiku, a ne iz Republičkog fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje, kako se ne bi ugrozio postojeći penzijski sustav.
Pravo na 13. penziju trebali bi imati oni koji očito ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe svojom trenutnom mirovinom.
Koncept 13. mirovine poznat je i u zemljama Europske unije, kao što je Hrvatska, gdje postoje jednokratna davanja penzionerima.
Krkobabić objašnjava da 13. mirovina nije klasična mirovina, već poseban institut odgovorne socijalne politike, sustavno uređen, što znači da su definirani primatelji, iznosi i vremenski okviri isplate.
Razlozi za uvođenje ’13. penzije’ su, po njegovim riječima, očiti i ekonomski opravdani. Povećanje iznosa mirovina povećava razliku između najviših i najnižih primanja među umirovljenicima, pa je jedini način da se pomogne umirovljenicima s najnižim primanjima uvođenje ’13. penzije’.
– ’13. penzija’ može uključivati sva dosadašnja jednokratna davanja na državnoj razini tijekom proteklih godina, koja su bila izuzetno važna za umirovljenike, posebno one s najnižim primanjima. Za te svrhe proteklih godina izdvojena su izuzetno značajna sredstva – ističe Krkobabić.
Nadalje, navodi primjere jednokratnih davanja, poput inicijativa PUPS-a, kao što su isplate u Beogradu i na razini Srbije.
– U Beogradu su umirovljenicima s primanjima manjim od 20.000 dinara isplaćivane četiri jednokratne potpore od po 5.000 dinara. U Srbiji su umirovljenicima s primanjima manjim od 16.000 dinara isplaćene četiri jednokratne potpore od po 4.000 dinara. To su bila PUPS-ova nastojanja – navodi Krkobabić.
Dodaje da bi se sredstva za ’13. penziju’ trebala izdvajati iz državnog proračuna, iz sredstava namijenjenih za socijalnu politiku, ne iz Republičkog fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje, tako da se ne naruši postojeći penzijski sustav.
Na pitanje kada bi se ’13. penzija’ mogla početi isplaćivati, Krkobabić odgovara da to ovisi o stanju državne blagajne i političkoj volji.
Pravo na ’13. penziju’ trebali bi imati oni koji su očigledno ne u mogućnosti pokriti osnovne potrebe svojom trenutnom mirovinom.
Na pitanje o iznosu ’13. penzije’, Krkobabić ističe da to ovisi o broju korisnika i o raspoloživim sredstvima u proračunu namijenjenima za socijalna davanja.
– Izrazito je važno da iznos odgovara svrsi toga davanja – zaključuje on.
U Srbiji, minimalna mirovina za ovu godinu, nakon povećanja od 14,8 posto u siječnju, iznosi 23.684 dinara i prima je oko 138.000 umirovljenika. Prosjek mirovina za siječanj 2024. godine iznosi 45.742 dinara, dok je najviša mirovina u siječnju iznosila 229.745 dinara.
