Godine 2009. svijet nauke dobio je snažnu potvrdu koliko je važno razumjeti procese starenja na ćelijskom nivou. Elizabeth Blackburn osvojila je Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu za revolucionarno otkriće vezano za telomere – sitne, ali izuzetno važne strukture u našim ćelijama.
Njena poruka je jasna i ohrabrujuća: loše zdravlje nije samo pitanje genetike niti puka nesreća. U velikoj mjeri, ono zavisi od naših svakodnevnih odluka.
Genetika ili način života – šta zaista presuđuje?
Često se može čuti kako su bolesti „zapisane u genima“. Ipak, prema riječima dr Blekburn i brojnih stručnjaka, nasljedni faktori utiču na preranu smrt u svega 10 do 20 posto slučajeva. To znači da preostalih 80 do 90 procenata zavisi od drugih faktora – prije svega od načina života.
Drugim riječima, ishrana, fizička aktivnost, stres i štetne navike imaju presudan uticaj na naše zdravlje. Moderni stil života, obilježen brzom hranom, sjedilačkim navikama i hroničnim stresom, jedan je od glavnih uzroka porasta hroničnih bolesti poput dijabetesa, srčanih oboljenja i malignih bolesti.
Poruka je jednostavna: dugovječnost nije luksuz rezervisan za rijetke – ona je rezultat svjesnih izbora.

Svakodnevne odluke koje oblikuju budućnost
Koliko često zastanemo i zapitamo se kakve odluke donosimo svakog dana?
-
Da li pušimo?
-
Da li se redovno krećemo?
-
Da li jedemo iz gladi ili iz navike?
-
Da li prestajemo jesti kada smo siti ili tek kada je tanjir prazan?
Ovakva pitanja nisu beznačajna. Upravo u tim sitnim, svakodnevnim navikama krije se razlika između zdravog i rizičnog života.
Dr Blekburn naglašava nekoliko osnovnih pravila koja mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti:
1. Prestanite pušiti
Pušenje direktno oštećuje ćelije, ubrzava starenje organizma i povećava rizik od raka, srčanih i plućnih bolesti.
2. Izbjegavajte prejedanje
Umjerenost u ishrani omogućava tijelu da pravilno funkcioniše, smanjuje opterećenje na organe i reguliše tjelesnu težinu.
3. Krećite se svakog dana
Najmanje 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno – čak i obična šetnja – može značajno unaprijediti rad srca, metabolizam i mentalno zdravlje.
4. Birajte kvalitetnu hranu
Preporučuje se prehrana bogata:
-
voćem i povrćem
-
integralnim žitaricama
-
orašastim plodovima
-
mahunarkama
Istovremeno, treba smanjiti unos crvenog i procesiranog mesa, šećera i industrijski prerađene hrane.
Koliko zapravo možemo smanjiti rizik od bolesti?
Prema istraživanjima na koja se poziva dr Blekburn, dosljedno pridržavanje zdravih navika može imati zapanjujuće rezultate:
-
Rizik od dijabetesa može se smanjiti i do 90%.
-
Vjerovatnoća srčanog udara opada za oko 80%.
-
Rizik od moždanog udara smanjuje se za približno 50%.
-
Šansa za razvoj određenih oblika raka može biti manja za oko 33%.
Ovi podaci jasno pokazuju da stil života nije sporedni faktor – on je centralni stub dugog i kvalitetnog života.
Telomeri – sitne strukture sa ogromnim značajem
Najznačajniji doprinos dr Blekburn nauci odnosi se na otkriće i proučavanje telomera. Telomeri su zaštitne strukture smještene na krajevima hromozoma. Možemo ih zamisliti kao male „kapice“ koje štite genetski materijal.
U svakoj ćeliji ljudskog tijela nalazi se 46 hromozoma, a na vrhu svakog od njih nalazi se telomer. Svaki put kada se ćelija podijeli, telomeri se blago skraćuju. Kada postanu prekratki, ćelija gubi sposobnost daljeg dijeljenja i na kraju odumire.
Ovaj proces je direktno povezan sa starenjem.
Može li se usporiti starenje ćelija?
Jedno od najzanimljivijih otkrića do kojeg je došao tim dr Blekburn jeste da način života utiče na dužinu telomera.
Tokom višegodišnjeg istraživanja utvrđeno je da promjene u ishrani i uvođenje redovne fizičke aktivnosti mogu imati pozitivan efekat na telomere. Posebno se ističe prehrana bazirana na biljkama u kombinaciji sa svakodnevnim kretanjem.
Suprotno tome, kod osoba koje nisu mijenjale nezdrave navike, telomeri su se sa godinama značajno skraćivali – što je prirodan, ali ubrzan proces starenja.
Ovo otkriće pokazuje da naše ćelije „slušaju“ način na koji živimo.
Zaključak: Zdravlje kao svjesna odluka
Najvažnija poruka rada dr Elizabet Blekburn jeste da nismo bespomoćni pred sudbinom. Iako genetika igra određenu ulogu, naše svakodnevne navike imaju mnogo veći uticaj nego što mislimo.
Prestanak pušenja, umjerena i uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost i kontrola stresa nisu samo opšti savjeti – to su naučno potvrđeni koraci ka dužem i kvalitetnijem životu.
Drugim riječima, zdravlje nije slučajnost. Ono je rezultat izbora koje pravimo svakog dana.














