Karla Mitchell, 36-godišnjakinja iz Velike Britanije, doživjela je ubrzani rad srca u siječnju 2021. U početku je to odbacila kao nevažno. Međutim, kako je dan odmicao, počela je osjećati nelagodu u nogama i imala je poteškoća s disanjem. Iako je vjerovala da su njezini simptomi povezani s menopauzom, odlučila se posavjetovati s liječnikom kako bi procijenila svoje cjelokupno zdravlje.
Nakon prvog pregleda otkriveno je da Karla ima anemiju, pa su liječnici preporučili dodatne pretrage. Naknadna kolonoskopija donijela je transformativni nalaz za Karlu: dijagnosticiran joj je rak debelog crijeva. Važno je naglasiti da se uz rak debelog crijeva često javlja i anemija, koja pogađa oko 75% osoba oboljelih od ove bolesti.
U travnju 2022. Mitchell je dobio vijest koja mu je promijenila život: dijagnosticiran mu je Lynchov sindrom, genetsko stanje koje uvelike povećava vjerojatnost razvoja raka debelog crijeva i drugih oblika raka. U međuvremenu, Karla je u potpunosti predana podizanju svijesti o Lynch sindromu i promicanju prepoznavanja simptoma povezanih s rakom debelog crijeva.
Cilj je razbiti mit da ova vrsta raka pogađa isključivo starije osobe. Simptomi raka crijeva mogu se očitovati kao promjene u navikama pražnjenja crijeva, bolovi u trbuhu, neočekivani gubitak težine, umor i krv u stolici. Prema Bowel Cancer UK, rano otkrivanje je ključno za učinkovito liječenje raka crijeva. Pojedinci kod kojih je rak identificiran u ranoj fazi imaju značajno poboljšanu stopu preživljavanja.
Nakon dijagnoze raka crijeva, Mitchell je bila podvrgnuta hemikolektomiji koja je trajala nešto više od četiri sata. Kirurški tim uklonio je kancerogeni tumor zajedno s okolnim limfnim čvorovima i otprilike jednom trećinom probavnog sustava. Prije operacije, Mitchell je bila pod dojmom da je njezin rak u ranoj fazi, ograničen na stijenku crijeva, što bi olakšalo liječenje. Međutim, nakon operacije otkrila je da je rak napredovao do trećeg stadija, proširivši se na obližnje limfne čvorove.
Zbog toga je saznala da su potrebna tri ciklusa kemoterapije. Liječenje koje je primila pokazalo se učinkovitim, što je dovelo do trenutnog stanja remisije. Osim toga, lumbago, koji se obično naziva bol u donjem dijelu leđa, raširen je problem koji pogađa više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta. Različiti čimbenici pridonose njegovom nastanku, iako se često javlja nakon traumatičnog događaja. Možda ćete prepoznati osjećaj: iznenadna, intenzivna bol pri naginjanju prema naprijed, ukočenost nakon dugotrajnog stajanja, pa čak i blagi pokreti mogu uzrokovati nelagodu koja utječe na vašu stabilnost.
Dnevne šetnje mogu pružiti utjehu osobama koje imaju različite vrste bolova u leđima, uključujući bol u donjem dijelu leđa, bol u lumbalnom dijelu ili bol u donjem dijelu leđa. Iskustvo svake osobe s ovim stanjem je različito. Nedavna studija koju su proveli znanstvenici u Australiji sugerira da dodavanje svakodnevne rutine hodanja može smanjiti šanse za ponavljanje bolova u leđima.
Skupina istraživača pratila je skupinu pojedinaca koji su se suočavali s tim izazovima tijekom šest godina. Nalazi su otkrili da hodanje od samo 80-130 minuta tjedno, što znači samo 11-18 minuta dnevno, u kombinaciji s edukacijom o bolovima koju vode stručnjaci, omogućuje pojedincima da steknu prednosti nekompliciranog i pristupačnog rješenja.
Temeljito istraživanje učinaka dugotrajnog sjedenja na bol u donjem dijelu leđa proveo je istraživački tim na čelu s dr. Natašom Pokovom, postdoktorandicom na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu. Njihovi su nalazi otkrili da uključivanje redovitih šetnji u svakodnevnu rutinu može učinkovito smanjiti pojavu takve boli za 28 posto.
Ovo osjetno smanjenje učestalosti boli značajno poboljšava ukupnu kvalitetu života. Osim toga, istraživanje je pokazalo da je dosljedno hodanje rezultiralo nevjerojatnim 43 posto smanjenjem posjeta pružateljima zdravstvenih usluga. Uz potporu fizioterapeuta, tvrdi ona, uspješno smo transformirali percepciju ljudi o tjelesnoj aktivnosti i njihovo poimanje nelagode. Bol u leđima, kao što je primijetila Eleina Manolis, izvanredni klinički profesor na Sveučilištu Northwestern u Bostonu, raširen je problem.
Studije su naglasile čestu pojavu ponavljajuće boli u leđima koja proizlazi iz početnih ozljeda. Dolazi do promjene u sastavu mišića, osobito u donjem dijelu leđa, što utječe na mišiće koji podupiru kralježnicu. Kako biste ublažili propadanje mišića, Manolis, certificirani specijalist gerijatrije i ortopedije, savjetuje da svojim svakodnevnim aktivnostima dodate 10-20 minuta hodanja.
Dr. Alice Chen, fizijatrica koja se usredotočuje na nekirurške pristupe liječenju bolova u leđima, ističe nekoliko elemenata koji mogu dovesti do ovog stanja. Napominje da su grčevi mišića, iritacija zglobova, problemi s ligamentima i nadraženi živci kralježnice među mnogim čimbenicima koji doprinose leđima bol. Zanimljivo je da približno 25% prijavljenih slučajeva ne pokazuje uzrok koji se može identificirati.
Studije pokazuju da su odluke o načinu života, posebice dugotrajno sjedenje i pretilost, odgovorne za 40 posto ovih slučajeva. Razni tretmani i metode, uključujući propisane stanke, injekcije steroida i lijekove protiv bolova, daju različite rezultate. Štoviše, istraživanja su pokazala da neispravna uporaba ovih terapijskih pristupa može spriječiti oporavak i, u nekim situacijama, povećati rizik od trajne invalidnosti.
Uspjeh ovisi o održavanju aktivnog načina života i stalnom napredovanju. Važnost tjelesne aktivnosti potvrdila je i australska studija, koja je također naglasila nužnost svladavanja straha – posebice straha od boli – koji može spriječiti pojedince u vježbanju i kretanju.
