Mnogi su čuli za izraz gusta krv, no većina ne zna koliko ozbiljne posljedice ovo stanje može izazvati. Kada krv postane gušća nego što bi trebala biti, odnosno kad se njezina viskoznost poveća, dolazi do usporene cirkulacije.
- To sa sobom nosi povećan rizik od nastanka ugrušaka, što može dovesti do po život opasnih stanja kao što su tromboza, moždani udar ili srčani udar. Problem dodatno pogoršava to što simptomi često izostaju dok već ne dođe do ozbiljne komplikacije, pa dijagnoza kasni.
Jedan od faktora koji može pogoršati ili pokrenuti stanje hiperkoagulabilnosti – pojačanog zgrušavanja krvi – jeste oporavak nakon COVID-19 infekcije. Iako test može pokazati negativan rezultat i osoba se smatra službeno izliječenom, unutarnje promjene u tijelu i dalje traju. Virus može ostaviti dugotrajne posljedice na krvne žile i imunološki sustav, pa se u organizmu nastavlja ponašanje kao da se i dalje bori protiv infekcije. Tada tijelo proizvodi povećanu količinu faktora zgrušavanja, što stvara pogodno tlo za razvoj mikrougrušaka, čak i bez vidljivih simptoma.
- Ovi ugrušci mogu začepiti važne krvne žile, blokirajući protok krvi prema srcu, mozgu ili plućima. Tako se može dogoditi da osoba koja izgleda zdravo, naročito ako je nedavno preboljela virus, iznenada doživi plućnu emboliju, moždani udar ili srčani zastoj, bez prethodnog upozorenja. Prvi znaci koji mogu ukazivati na problem uključuju glavobolje, vrtoglavicu, trnce u ekstremitetima i otežano disanje čak i pri manjem naporu.
Da bi se stanje prepoznalo i dijagnosticiralo na vrijeme, potrebne su posebne laboratorijske pretrage. Među najvažnijima su koagulogram, D-dimer te testovi PT i APTT, koji ukazuju na brzinu i efikasnost zgrušavanja krvi. Povišena vrijednost D-dimera, na primjer, često signalizira prisustvo mikrougrušaka koji se mogu kretati kroz krvotok i izazvati teške posljedice.
- Rizične grupe uključuju ne samo osobe koje su prošle kroz COVID-19, već i starije osobe, pušače, kao i one s kroničnim bolestima poput dijabetesa, hipertenzije ili povišenog holesterola. Za njih je izuzetno važno da prepoznaju čak i blage simptome poput umora, pritiska u grudima ili smanjene fizičke izdržljivosti te da se na vrijeme obrate ljekaru. Rana reakcija može spasiti život.
Uz medicinsku dijagnostiku, ključna je i prevencija. Prvi korak u sprečavanju prekomjernog zgrušavanja krvi je dobra hidratacija. Dnevni unos od najmanje dvije litre vode pomaže u očuvanju prirodne ravnoteže i protoka krvi. Nakon toga dolazi prehrana – hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, poput ribe, orašastih plodova i lanenog sjemena, pozitivno djeluje na krvne žile. Osim toga, voće i povrće bogato antioksidansima – primjerice borovnice, špinat, brokula i šipak – pomažu u smanjenju upalnih procesa u tijelu.
Treći ključan faktor je fizička aktivnost. Redovno kretanje, makar to bila i svakodnevna šetnja, pomaže da krv cirkuliše pravilno, posebno u donjim udovima, gdje se često stvaraju prvi ugrušci. Time se smanjuje mogućnost da dođe do stagnacije krvi i nakupljanja faktora zgrušavanja.
Važno je i iskorijeniti loše navike poput pušenja i pretjerane konzumacije alkohola, jer direktno doprinose oštećenju krvnih žila i povećanju viskoznosti krvi. Takođe, hronične bolesti moraju biti adekvatno liječene – povišeni krvni tlak, šećer i masnoće u krvi moraju biti pod kontrolom, jer njihovo zapostavljanje direktno utiče na zdravlje krvotoka.
U pojedinim slučajevima, ljekari mogu preporučiti i terapiju lijekovima za razrjeđivanje krvi. Ipak, ovo nikako ne smije biti odluka donesena samostalno. Ovi lijekovi mogu izazvati ozbiljne posljedice ako se koriste bez nadzora – uključujući unutrašnje krvarenje, koje može biti jednako opasno kao i ugrušak.
Iako se hiperkoagulabilnost često ne vidi golim okom, to ne znači da je bezopasna. Naprotiv, riječ je o tihom riziku koji može dovesti do dramatičnih posljedica ako se zanemari. Posebno nakon virusnih infekcija, kao što je bio slučaj s COVID-19, tijelo zahtijeva pažljivo praćenje, dodatnu zaštitu i dosljednu brigu.
Upravljanje gustoćom krvi nije pitanje straha, već svjesnog djelovanja. Kroz kombinaciju medicinskog nadzora i zdravog načina života, moguće je očuvati dobro zdravlje i smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija koje se, iako tihe, mogu pojaviti bez upozorenja.
