Prisutnost prljavštine i nereda u stanu nadilazi puku higijenu. Iako je uobičajeno da mnogi pojedinci s vremena na vrijeme dožive poremećaj zbog užurbanog načina života ili vremenskih ograničenja, trajno i ponavljajuće stanje poremećaja može signalizirati dublje emocionalne i psihološke probleme.
Za mnoge pojedince principi reda i čistoće u domu čine osnovu svakodnevnog postojanja, dok za druge ti čimbenici imaju manji značaj, što dovodi do opuštenijeg odnosa prema održavanju okoline. Međutim, bez obzira kojoj skupini pripadate, vjerojatno ste naišli na one koji ostavljaju nered za sobom, izazivajući osjećaje iritacije i često potičući primjedbe o svom percipiranom “nemaru”. Iako je možda primamljivo pripisati njihov nered pukoj lijenosti ili nedostatku organizacije, psiholozi sugeriraju da nered u domu često proizlazi iz dubokih psiholoških čimbenika koji mogu otkriti mnogo o karakteru pojedinca.
Važno je napomenuti da neki psiholozi povezuju naše navike čistoće i organizacije s našim osobnim karakteristikama i emocionalnim blagostanjem. Na primjer, dom koji izgleda uredan nakon prve inspekcije, ali skriva kante za smeće i nered na manje vidljivim mjestima, može ukazivati na želju da drugima projicirate idealnu sliku. Pojedinci koji pokazuju takvo ponašanje često održavaju fasadu sklada i reda, potencijalno prikrivajući svoje unutarnje nesigurnosti i nedostižna očekivanja.
To zauzvrat potiče iluziju savršenstva koja možda nije u skladu s pravom stvarnošću koju doživljavaju.Još jedan pokazatelj koji psiholozi primjećuju je prisutnost brojnih razbijenih i oštećenih predmeta u kući. Takav poremećaj može značiti da se pojedinac bori s rješavanjem problema, bilo da su emocionalni, društveni ili praktični. Ove osobe često odgađaju rješavanje problema, često se nadajući samostalnom rješenju ili oslanjajući se na druge da preuzmu odgovornost.
Ovakav obrazac ponašanja može dovesti do osjećaja stresa i bespomoćnosti, jer se neriješeni problemi gomilaju zajedno s neredom. Stol zatrpan raznim predmetima može označavati osobu koja je i kreativna i samosvjesna, ali i sklona dopustiti da nered prevlada. Ova neorganiziranost može odražavati sposobnost pojedinca da locira potrebne predmete u bilo kojem trenutku, dok u isto vrijeme ukazuje na nedostatak fokusa na uspostavljanje reda. Nadalje, ako je nečija perilica stalno puna i zadaci se odgađaju za kasnije, to može ukazivati na sklonost odugovlačenju, što može pridonijeti osjećaju preopterećenosti i stresa.
Društveno okruženje kao što je hodnik, često bez namještaja ili stanara, može odražavati pojedinca koji doživljava nesigurnost i ne želi biti sam. Tipično, ove osobe posjeduju snažnu želju za stalnim društvom ili stimulacijom, što zahtijeva prisutnost nekoga tko može u njihov život unijeti uzbuđenje i dinamiku.
Stanje kuhinje često odražava emocionalno stanje korisnika. Nedostatak čistoće u kuhinji može upućivati na to da osoba prolazi kroz teška emotivna iskustva, jer čak i oni koji baš i ne uživaju u čišćenju obično nastoje kuhinju održavati u zadovoljavajućem higijenskom stanju. Nasuprot tome, kupaonica koja nije dobro održavana može značiti da se pojedinac suočava sa značajnim stresom i napetostima.
S obzirom da se kuhinja i kupaonica općenito smatraju najvažnijim prostorima u domu, zanemarivanje ovih prostora često ukazuje na borbe pojedinca u upravljanju emocionalnim ili mentalnim izazovima.Dom pretrpan neredom, iz kojeg se borite da odložite višak stvari, može ukazivati na stanje koje se zove prekomjerno gomilanje, a koje je povezano s opsesivno-kompulzivnim poremećajem. Rješavanje ovog poremećaja zahtijeva stručnu intervenciju; stoga bi traženje konzultacija s psihologom ili psihoterapeutom bila odgovarajuća mjera za rješavanje problema.
Bez obzira na okolnosti, održavanje urednog i čistog doma je ključno, jer to utječe ne samo na vizualnu privlačnost okoline, već također značajno utječe na emocionalno i mentalno blagostanje osobe. Dobro organiziran prostor potiče veću koncentraciju, oslobađa od stresa i potiče osjećaj ugode i mira. Organiziranje životnog prostora može poslužiti kao ključni čimbenik u postizanju unutarnjeg sklada i emocionalne ravnoteže, što su osnovni preduvjeti za poboljšanje mentalnog zdravlja i općeg blagostanja.
