Utjecaj prehrane na rad štitnjače: istine i zablude Prehrana značajno utječe na zdravlje štitnjače, zbog čega se mnogi pitaju koja hrana može utjecati na njezin rad. U razgovoru s nutricionisticom Stojankom Stanojević pozabavili smo se nekoliko prevladavajućih mitova, posebice onih vezanih uz zeleno povrće i strumogenu hranu. Mit o zelenom povrću Uvriježeno je mišljenje da zeleno povrće poput kupusa i kelja može biti štetno za štitnu žlijezdu.
Stanojević napominje da je ta tvrdnja samo djelomično točna. Povrće iz obitelji križanica obiluje spojevima sumpora i drugim bitnim hranjivim tvarima. “Važno je s oprezom pristupiti savjetu o potpunom uklanjanju ovog povrća iz prehrane”, objašnjava ona. Istina je da oni koji misle da prekomjerna konzumacija sirovog povrća može predstavljati problem, posebno za osobe sa slabim radom štitnjače, imaju pravo.
Stanojević ističe da umjerena konzumacija, posebno kada je povrće kuhano, može pružiti razne blagodati. Ovaj vrijedan savjet može pomoći u održavanju zdravlja i funkcije štitnjače. Povrće nudi brojne zdravstvene prednosti; na primjer, mrkva je bogata beta-karotenom, koji ima ključnu ulogu u podupiranju imuniteta. Krastavci, bogati vlaknima i vitaminima B skupine, također su korisni.
Plavi patlidžan, poznat po sadržaju antioksidansa i kalija, pomaže u promicanju zdravlja štitnjače. Celer, često podcijenjen, posjeduje značajne nutritivne kvalitete: listovi su mu bogati vitaminom A, dok stabljike osiguravaju vitamine B skupine i vitamin C, što ga čini svestranim sastojkom za razna jela, uključujući i juhe. Što se tiče autoimunih poremećaja poput Hashimotove bolesti, nutricionistica napominje da često postoji poveznica s celijakijom i intolerancijom na gluten.
Stanojević ističe da je važno promatrati kako tijelo reagira na gluten, napominjući da to može varirati od osobe do osobe. Nadalje, ključno je prepoznati ulogu mikronutrijenata u uravnoteženoj prehrani. Jod, vitalni mineral, neophodan je za pravilan rad štitnjače, a može se naći u hrani poput ribe, morskih algi i mliječnih proizvoda. Osim toga, selen je još jedan važan mineral koji doprinosi zaštiti štitnjače.
Prema Stanojevićevim riječima, orašasti plodovi, posebno brazilski, i meso sadrže selen. Za hranjivu prehranu nutricionistica predlaže fokus na svježim i raznolikim namirnicama. Uključivanje sezonskog voća, povrća, proteina i zdravih masti može uvelike utjecati na rad štitnjače. Osim toga, važno je obratiti pozornost na osobne prehrambene potrebe i na to kako tijelo reagira na određenu hranu. Na kraju, Stanojević ističe da ne postoji jedinstvena metoda za sve što se tiče prehrane i zdravlja štitnjače.
Ona naglašava da je svaki pojedinac različit i da ono što odgovara jednome ne mora biti prikladno za drugoga, potičući sve da potraže savjet stručnjaka u vezi sa zdravstvenim pitanjima. Ako imate problema sa štitnjačom, savjetuje se da razgovarate sa svojim liječnikom prije nego što samostalno isprobate bilo koji tretman. U krajoliku prepunom informacija o prehrani i zabluda, ključno je oslanjati se na znanstvene dokaze i preporuke stručnjaka kako biste učinkovito optimizirali svoje zdravlje.