Različite žlezde stvaraju pljuvačku u ustima. Zbog toga možete primetiti da vam pljuvačka curi kad spavate na boku, dok se sasuši kad spavate na leđima.

  • Ako spavate u položaju u kojem ste na boku ili na trbuhu, uobičajeno je da vam se usta otvore i da vam curi slina. Međutim, ovaj se problem može izbjeći spavanjem na leđima.

    AlergijaLučenje sline može biti pojačano kao posljedica alergijskog rinitisa i određenih alergija na hranu.KiselostPretjerano lučenje sline može biti rezultat stimulacije jednjaka želučanom kiselinom, prema uvriježenom mišljenju.

    Kada patite od infekcije sinusa, uobičajeno je imati poteškoće s disanjem i gutanjem kao rezultat prekomjernog nakupljanja sline. Začepljeni nosni prolazi prisiljavaju pojedince da se oslanjaju na disanje na usta, što zauzvrat stimulira proizvodnju sline.AnginaNakupljanje sline česta je posljedica tonzilitisa, upale krajnika smještenih u stražnjem dijelu grla, što dovodi do oticanja i sužavanja prolaza.

Doživljaj mučnih snova tijekom noći je uobičajena pojava, a jedna od fizičkih manifestacija koja može pratiti ove noćne more je slinjenje. Ovaj se fenomen može manifestirati i kod odraslih iz psiholoških razloga. Često se opaža kod osoba koje su pod značajnim stresom ili kao odgovor na određene lijekove.Određeni lijekovi, uključujući određene antidepresive i morfij, mogu potaknuti proizvodnju sline. Važno je napomenuti da redovita uporaba ovih lijekova ili droga može dovesti do stalnog povećanja slinjenja.

BONUS TEKSTA:

Fizička aktivnost igra ključnu ulogu u očuvanju i unapređenju zdravlja čoveka. Ona nije samo sredstvo za održavanje fizičke kondicije, već ima i dubok uticaj na mentalno, emocionalno i socijalno blagostanje pojedinca.

Pravilna fizička aktivnost doprinosi održavanju zdrave telesne težine, jačanju mišića i kostiju, poboljšanju kardiovaskularnog sistema i povećanju fleksibilnosti tela. Redovno vežbanje smanjuje rizik od mnogih hroničnih bolesti kao što su srčane bolesti, dijabetes tipa 2, visok krvni pritisak i osteoporoza. Takođe, istraživanja pokazuju da fizička aktivnost može smanjiti rizik od pojave određenih oblika kancera.

Pored fizičkih koristi, redovno vežbanje ima i značajan uticaj na mentalno zdravlje. Tokom fizičke aktivnosti, telo luči endorfine, koji su prirodni “hormoni sreće”. Ovi neurotransmiteri poboljšavaju raspoloženje, smanjuju osećaj stresa i anksioznosti, te povećavaju nivo energije i koncentracije. Redovno vežbanje može čak pomoći u prevazilaženju blagih do umerenih oblika depresije.

Fizička aktivnost takođe igra važnu ulogu u socijalnom životu pojedinca. Učešće u sportskim timovima, grupnim vežbama ili jednostavno šetnji sa prijateljima može ojačati socijalne veze i doprineti osećaju pripadnosti zajednici. Vežbanje u grupi može podstaći osećaj solidarnosti i međusobne podrške, što je ključno za psihološko blagostanje.

Važno je napomenuti da fizička aktivnost nije rezervisana samo za mlade i zdrave ljude. Ona ima izuzetno korisne efekte i za starije osobe, pomažući u održavanju mobilnosti, ravnoteže i samostalnosti u svakodnevnim aktivnostima.

Da bi fizička aktivnost bila efikasna i bezbedna, važno je prilagoditi je individualnim sposobnostima i zdravstvenom stanju. Pre početka bilo kakvog programa vežbanja, preporučuje se konsultacija sa lekarom kako bi se utvrdilo da li postoje posebni zdravstveni faktori koji treba uzeti u obzir.

U zaključku, redovna fizička aktivnost je ključna za zdravlje i dobrobit svakog pojedinca, bez obzira na godine ili fizičku kondiciju. Ona donosi brojne koristi za fizičko, mentalno i socijalno zdravlje, čineći je neizostavnim elementom zdravog načina života. Podsticanjem ljudi da budu aktivni, možemo doprineti stvaranju društva koje neguje zdravlje i blagostanje svih svojih članova.

 

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here