U značajnom razvoju događaja, guverner Gagauzije, proruske regije u Moldaviji, postao je drugi regionalni lider u istočnoj Evropi koji je zatražio pomoć od Rusije.
Tokom sastanka u Moskvi u petak, guverner Jevgenija Gucul iznela je svoje optužbe na račun rukovodstva Moldavije, tvrdeći da ugnjetava proruske stanovnike regiona. Ona je ovu izjavu prenijela predsjednici ruskog Senata Valentini Matvijenko.
Smještena u južnoj regiji Moldavije, Gagauzija je autonomna teritorijalna oblast koja se sastoji od više enklava, a ne od kohezivnog entiteta. Njegovo stanovništvo od oko 250.000 prvenstveno se sastoji od Gagauza, koji govore turski i drže se pravoslavne vjere pod vodstvom Ruske pravoslavne crkve. Politički, oni održavaju čvrstu usklađenost s Moskvom, što rezultira značajnim sukobima unutar ionako napetih odnosa u zemlji.
Nakon kongresa održanog u srijedu, međunarodno nepriznata država Pridnjestrovlje zatražila je zaštitu Moskve od Moldavije, što je dovelo do zabrinutosti da bi Rusija potencijalno mogla pokrenuti invaziju u budućnosti.
Oni traže pomoć od Putina.
Smješten na istočnoj obali rijeke Dnjestar, Pridnjestrovlje je regija Moldavije, sa glavnim gradom u Tiraspolju. Dijeleći svoju granicu sa zapadnom Ukrajinom, Pridnjestrovlje je proglasilo nezavisnost 1990. godine. Uz pomoć Rusije, uspješno se otcijepilo od Republike Moldavije 1992. nakon kratkotrajnog vojnog sukoba.
Lokalne vlasti su prije toga objavile svoje planove da organizuju kongres na kojem bi učestvovali svi predstavnici Pridnjestrovlja, koji je zakazan za 28. februar. Pojavila se zabrinutost da bi ovi predstavnici mogli kolektivno doći do Putina, tražeći pripajanje Pridnjestrovlja Ruskoj Federaciji.
Uprkos početnim sumnjama, kongres je uspješno usvojio rezoluciju kojom se Moskva poziva da zaštiti Pridnjestrovlje od sve većeg utjecaja Moldavije. Rusija je odmah prihvatila ovaj apel, a glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova je uvjeravao da će oni temeljito procijeniti zahtjev Pridnjestrovlja za zaštitu njihovih “sunarodnika” u toj oblasti.
Vlasti u separatističkom regionu ranije su iznijele optužbe protiv moldavske vlade u Kišinjevu, tvrdeći da se upuštaju u ekonomski sukob sa Pridnjestrovljem. Njihova navodna taktika uključuje opstrukciju ključnog uvoza, sa krajnjim ciljem transformacije regiona u marginalizovanu i izolovanu enklavu. U međuvremenu, Moldavija je dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, sa aspiracijama da se zvanično pridruži uniji do 2030. godine.
Širenje organizacija poput EU i NATO, koje Putin vidi kao dodatno opravdanje za invaziju na Ukrajinu, naišlo je na snažno protivljenje ruske vlade u pogledu pridruživanja njenih regionalnih susjeda.
Da bi postigla članstvo u Evropskoj uniji, Moldavija je morala da revidira svoje carinsko zakonodavstvo kako bi se uskladila sa propisima koje je postavila EU. U prošlosti, Moldavija je pridnjestrovskim kompanijama odobrila oslobađanje od plaćanja carine moldavskoj vladi za robu uvezenu iz EU ili izvezenu u EU. Umesto toga, ovim kompanijama je bilo dozvoljeno da plaćaju carinu vladi u Tiraspolju.
Kao odgovor na modifikacije uvedene u januaru, koje su pridnjestrovske kompanije naložile da ispunjavaju svoje finansijske obaveze prema moldavskoj vladi, Pridnjestrovlje je odabralo da uvede veće poreze za oko 2.000 moldavskih kompanija koje posluju u njenom regionu. Međutim, Vadim Krasnoselski, regionalni lider, nedavno je otkrio da je, uprkos ovim mjerama, plaćanje carina u budžet Pridnjestrovlja doživjelo pad od 18 posto od početka godine.
